Kada planirate trudnoću, pažnja se obično usmeri na vitamine, ovulaciju i nalaze. Ređe se pitamo koliko je naša svakodnevna hrana zapravo prerađena. A upravo tim pitanjem bavi se sve više istraživanja o plodnosti, uključujući nekoliko važnih studija objavljenih 2026. godine. 

U nastavku objašnjavamo šta je ultra-procesirana hrana, šta nova istraživanja zaista pokazuju, a šta još ne znamo, i koje male promene imaju smisla za vas i vašeg partnera.

Šta je ultra-procesirana hrana?

Nije svaka prerađena hrana ultra-procesirana. Naučnici hranu najčešće dele po NOVA klasifikaciji u četiri grupe, prema stepenu prerade:

  1. neprerađena ili minimalno prerađena hrana – povrće, voće, jaja, meso, mleko, mahunarke,
  2. kulinarski sastojci – ulje, puter, so, šećer,
  3. prerađena hrana – sir, domaći hleb, povrće u konzervi,
  4. ultra-procesirana hrana – industrijski proizvodi napravljeni uglavnom od izdvojenih sastojaka i aditiva.

U četvrtu grupu spadaju, na primer, gazirani i zaslađeni sokovi, keks, čips, slatkiši, instant supe, viršle, salame, paštete, gotova smrznuta jela i industrijsko pecivo sa dugim rokom trajanja.

Jednostavan test u prodavnici: ako na deklaraciji vidite dugu listu sastojaka koje nikada ne biste imali u svojoj kuhinji, poput emulgatora, pojačivača ukusa, zaslađivača ili modifikovanog skroba, verovatno je reč o ultra-procesiranom proizvodu.

Ultra-procesirana hrana i plodnost: šta pokazuju istraživanja iz 2026.

Holandska studija parova. U martu 2026. u časopisu Human Reproduction objavljena je studija iz Roterdama koja je pratila 831 ženu i 651 muškarca u periodu oko začeća. Ultra-procesirana hrana činila je u proseku oko 22% ishrane žena i 25% ishrane muškaraca. Kod muškaraca je veći unos ove hrane bio povezan sa većom verovatnoćom da par na trudnoću čeka duže od godinu dana. Kod žena ta veza sa plodnošću nije pronađena, ali je veći unos bio povezan sa nešto sporijim rastom embriona i manjom žumančanom kesom u sedmoj nedelji trudnoće.

Američka studija žena. Analiza podataka 2.582 žene od 20 do 45 godina, objavljena 2026, pokazala je da je veći udeo ultra-procesirane hrane bio povezan sa češćim izveštajima o neplodnosti. Autori su posmatrali i mediteransku ishranu, čija je moguća prednost delimično zavisila od telesne težine.

Prva meta-analiza. U avgustu 2026. objavljen je pregled svih dostupnih studija o ovoj temi, sa ukupno 8.769 učesnika. Rezultati su išli u istom smeru, ka većem riziku neplodnosti uz više ultra-procesirane hrane, ali veza nije bila statistički pouzdana. Autori zaključuju da je studija još premalo i da su potrebna nova istraživanja.

Šta to znači za vas? Ovo su opservacione studije: pokazuju povezanost, a ne dokazuju da ultra-procesirana hrana direktno izaziva neplodnost. I sami autori holandske studije to naglašavaju. Ipak, sve studije ukazuju u istom pravcu, a manje ultra-procesirane hrane povezuje se i sa manjim rizikom od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca.

Ultra-procesirana hrana i muška plodnost

Za muškarce postoji i nešto što posmatrane studije ne mogu da daju: kontrolisani eksperiment. U randomizovanoj studiji iz Kopenhagena, objavljenoj u časopisu Cell Metabolism, 43 mlada, zdrava muškarca jela su po tri nedelje ultra-procesiranu i neprerađenu ishranu, sa istim brojem kalorija, proteina, ugljenih hidrata i masti.

Na ultra-procesiranoj ishrani muškarci su dobili oko kilogram više masnog tkiva. Pao je nivo FSH, hormona važnog za stvaranje spermatozoida, a pokretljivost spermatozoida je pokazala trend pada. Uočen je i trend porasta ftalata, hemikalija iz plastike koje mogu da ometaju rad hormona.

Studija je bila mala i kratka, a deo rezultata bio je na granici statističke značajnosti. Ipak, ona sugeriše da nije važno samo koliko jedemo, već i koliko je hrana prerađena.

Zašto bi ova hrana mogla da utiče na plodnost?

Naučnici navode nekoliko mogućih mehanizama, iako nijedan još nije potvrđen u studijama o plodnosti:

  • Gojaznost i insulinska rezistencija. Ultra-procesirana hrana je kalorična i lako se prejede, a višak kilograma i insulinska rezistencija mogu da poremete ovulaciju i stvaranje spermatozoida. Ovo je posebno važno za žene sa PCOS-om.
  • Upala i oksidativni stres. Malo vlakana i antioksidanasa, a mnogo šećera i loših masti, pogoduje hroničnoj upali, koja se povezuje sa slabijim kvalitetom jajnih ćelija i spermatozoida.
  • Hemikalije iz ambalaže. Bisfenoli i ftalati iz plastične ambalaže mogu da ometaju rad hormona.
  • Crevna flora. Ova hrana menja crevni mikrobiom, koji utiče i na metabolizam estrogena.

Ultra-procesirana hrana i plodnost šta nova istraživanja iz 2026. otkrivaju

Kako smanjiti ultra-procesiranu hranu: praktični koraci

Ne morate da menjate sve odjednom. Holandski istraživači su kod muškaraca primetili povezanost već pri relativno niskom unosu, pa i manje promene mogu imati smisla. Krenite od onoga što jedete najčešće:

  1. Napici: zaslađene i gazirane sokove zamenite vodom, mineralnom vodom sa limunom ili nezaslađenim čajem.
  2. Doručak: umesto industrijskih žitarica i peciva, birajte ovsene pahuljice, jaja, obični jogurt i voće.
  3. Užina: umesto čipsa i keksa, šaka orašastih plodova, voće ili povrće sa humusom.
  4. Meso: viršle, salame i paštete zamenite piletinom, ribom ili mahunarkama.
  5. Večera: jednostavno kuvano jelo od nekoliko sastojaka bolje je od gotovog smrznutog obroka.
  6. Kupovina: čitajte deklaracije i birajte proizvode sa kraćom listom sastojaka.

Važno je da promene uvedete zajedno sa partnerom, jer studije pokazuju da ishrana oba roditelja ima ulogu. Kako izgleda uravnotežen jelovnik, detaljno opisujemo u vodiču ishrana za plodnost. Imajte u vidu da je jajnim ćelijama i spermatozoidima potrebno oko 90 dana da sazru, pa se efekat promena ne vidi preko noći.

Najčešća pitanja

Da li moram potpuno da izbacim ultra-procesiranu hranu?

Ne. Cilj nije savršena ishrana, već da ova hrana bude izuzetak, a ne osnova jelovnika. Povremena čokolada ili pica neće odlučiti o vašoj plodnosti.

Da li je sva prerađena hrana loša?

Ne. Smrznuto povrće, obični jogurt, sir, ovsene pahuljice, pasulj iz konzerve i hleb od nekoliko osnovnih sastojaka jesu prerađeni, ali nisu ultra-procesirani i mogu biti deo zdrave ishrane.

Da li je ovo važno i ako idemo na vantelesnu oplodnju?

Studije iz 2026. nisu posebno ispitivale parove u postupcima vantelesne oplodnje. Ipak, kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida važan je za svaki način začeća, pa zdrava ishrana ima smisla i u pripremi za VTO.

BabyLab kao deo vašeg plana

Nijedan suplement ne može da nadoknadi lošu ishranu. Osnova je uvek tanjir. Ali kada ste već krenuli sa promenama, nutritivna podrška može biti njihov dodatak, uz savet lekara.

BabyLab Female je namenjen ženama koje planiraju trudnoću, a BabyLab Male muškarcima. Pošto studije pokazuju da je ishrana oba partnera važna, mnogi parovi biraju BabyLab Duo, paket za oboje.

Važno je da znate:

  • BabyLab je dodatak ishrani, a ne lek, i ne garantuje trudnoću.
  • Ne zamenjuje zdravu ishranu, dijagnostiku ni lečenje.
  • Preporučuje se upotreba od najmanje tri meseca. Efekti se razlikuju od osobe do osobe.

Sve BabyLab suplemente možete poručiti online.

Važna napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet, dijagnozu niti zamenu za konsultaciju sa lekarom. Dodaci ishrani nisu namenjeni dijagnostikovanju, lečenju niti sprečavanju bolesti, a efekti mogu varirati od osobe do osobe; navedeni rezultati potiču iz kliničkih studija i ne garantuju individualni ishod niti trudnoću. Pre uvođenja bilo kog suplementa, posebno uz hronična oboljenja, terapiju lekovima ili postupak medicinski potpomognute oplodnje, obavezno se posavetujte sa lekarom ili farmaceutom.

Autor

  • Sanja Jovanović BabyLab

    Sanja Jovanović je suosnivačica i direktorka platforme Family By Choice koja se bavi edukacijom onih koji planiraju porodicu. Svoje iskustvo sa neplodnošću povezala je sa 9 godina rada u oblasti fertiliteta, kroz Link4MED agenciju za koordinaciju programa vantelesne oplodnje u inostranstvu i BabyLab suplemente. Danas njen rad pomaže porodicama širom Jugoistočne Evrope i šire da na putu do roditeljstva dobiju više znanja, podrške i sigurnosti.